Mađerkin breg – osvajanje vrha i postavljanje žiga

Štorija kako je Mađerkin breg konačno dobio svoj planinarski žig

Ekspedicija na Mađerkin breg

Tog nedjeljnog jutra, u doba kad i zlikovci spavaju, mala i kompaktna postrojba za specijalne namjene HPD-a Međimurje krenula je na svoj sudbonosni zadatak – postavljanje planinarskog žiga na Mađerkin breg.

Suzi, inače tajnica HPD-a, tog dana u dodatnoj ulozi izvidnice, stručnog nadzora, zaštite na radu, foto-dokumentarista i disciplinske komisije, ftruc¹ je odlučila sama ne postaviti žig (iako je mogla) i za tu zadaću predodredila je dva međimurska mo(r)ža : El Presidentea i Lj.G.

Međimurski mo(r)ži u akciji

Nakod ishađanja lokacijske dozvole, postavljanje žiga ( inače donacije poduzeća Kovač-Metal d.o.o. ) prošlo je brzo i bezbolno zahvaljujući tehničkoj podršci od Železnog. Rupa od pola metra dubine iskopana je u tili čas zahvaljujući motornom svrdlu (čitaj: sfedru). Nakon betonaže i laboratorijskog ispitivanja betona (utvrđena kvaliteta odgovara C400) Suzi je potpisala građevinski dnevnik i svečano je otvorila žig.

Uslijedio je probni otisak u novu planinarsku obilaznicu HPD-a Međimurje “Tridesetka 1995.-2025.“ i ustanovljeno je da žig nema tipfelera i može u daljnju eksploataciju.

Međimurski mo(r)ž

Međimurski mo(r)ž, (lat. Odobenus rosmarus intermurensis) sisavac, srednje velike do krupnije građe, obavezno preko 100 kg težine, prepoznatljiv po blagom trbušnom konveksnom zaobljenju uzrokovanom sezonskim unosom tekućina na bazi grožđa. Kljove kraće nego kod arktičkih srodnika, ali često korištene za pridržavanje čaše. Koža otpornija na temperaturne oscilacije između podruma i ljetne terase.

Rasprostranjenost i stanište:
Endem nizinskog područja između rijeka Mure i Drave. Najčešće nastanjuje dvorišta, klijeti i sjenovite terase. Zimi se povlači u zatvorena skloništa s konstantnom temperaturom (≈ 10–14 °C), gdje pokazuje smanjenu aktivnost, ali povećanu društvenost.

Ponašanje:
Izrazito društvena vrsta. Kreće se u manjim skupinama, najaktivnija u kasnim popodnevnim i večernjim satima. Komunikacija se odvija jednostavnim glasanjem poput: “kaj buš pil ?!” i “može!!”.
Teritorijalno ponašanje slabo izraženo, osim oko vlastitog stola.

Prehrana:
Svejed s naglaskom na lokalne specijalitete. Osnovu prehrane čine:

• gemišt (ključni izvor hidratacije)
• čvarci
• meso ‘z tiblice
• turoš
• slanine na kruhu
• sir i vrhnje

Primijećena je sezonska migracija prema roštiljima.

Reprodukcija:
Parenje se odvija spontano, često uz glazbenu podlogu. Udvaranje uključuje ritualno nuđenje pića i demonstraciju izdržljivosti u istom. Mladunci (“mali moržići”) rano usvajaju društvene obrasce i osnove glasanja.

Evolucijske prilagodbe:

• visoka tolerancija na promjene omjera vina i mineralne vode
• razvijen osjećaj za hlad i propuh
• sposobnost dugotrajnog sjedenja uz minimalan utrošak energije

Status ugroženosti:

Neugrožena vrsta. Lokalno čak u blagom porastu, osobito vikendom i tijekom blagdana

Žig Mađerkinog brega nalazi se pored vidikovca, na šudrenom platou sa servisnom stanicom za bicikle. Montiran je na inox stup kod desne klupice. Žig je oblika trokuta natpisa “Mađerkin breg 341 m“.

Mađerkin breg je trenutno KT samo naše nove planinarske obilaznice “HPD Međimurje Tridesetka 1995-2025.” Leži na Štrigovskoj kružnoj stazi.

Mađerkin breg

Mađerkin breg dobio je ime po Emiliji Krauthaker, koja je doselila četrdesetih godine prošlog stoljeća iz Budimpešte gdje je bila poznata plesačica – balerina. Mještani je prozvaše “Mađerka”, a po njenom nadimku je i breg dobio ime.

Danas je breg u vlasništvu dviju lokalnih vinarija. Prepoznatljivo obilježlje su mu fotogenične kaskade na kojima je zasađen vinograd. Na vrhu se nalazi 27 metarska razgledna piramida s turističko-ugostiteljskim sadržajima.

Vidi li se Slovačka s Mađerkina brega ?

S piramide se vide 4 države: Hrvatska, Slovenija, Austrija, Mađarska. Propaganda i neki “superjunaci” tvrde da vide i Slovačku. To je vrlo kontroverzna izjava, budući da je Slovačku s Mađerkinog brega nemoguće vidjeti.

Treba se prisjetiti osnovne škole i predavanja da je zemlja nesavršena kugla. Ako uzmemu u obzir nadmorsku visinu, visinu tornja i isturenost Brega od otprilike 200 metara spram okolnih ravnica, vidokrug je, u idelanim uvjetima, radijusa 50 – 55 km. Drugim riječima, sve što je udaljeno više od 50-55 km je nemoguće vidjeti, jer je ispod horizonta uslijed zakrivljenosti Zemljine kugle.

Najbliža točka slovačkog teritorija je 180 km udaljena od Mađerkinog brega. Bratislava 190 km cca. Što znači da su obje točke kojih 1,5 km ispod horizonta.

Slične zablude nisu rijetkost. Postoji i priča da se sa zapadne obale Istre vidi talijanska obala u idealnim uvjetima. To je još veća besmislica, ako se zna da čovjek visine 1,8 metara na 0 metara nadmorske visine ima vidokrug od 4,8km! Nek se zampamti i taj podatak za pokoji pub quiz 🙂

Zahvala

Zahvaljujem se svom dragom prijatelju i kolegi fotoklubaču Davorinu Manceu na ustupanju naslovne fotke za potrebe ovog članka.

---

1. ftruc – međ. u inat ↩︎