Sve je broj !
Pitagorejci
Kako su to lijepo Pitagorejci sročili, tko ih ne bi volio? Brojevi, geometrija, matematika od školskih dana me posebno vesele, na zabavu ili zabrinutost ostalih. Sve se na kraju svodi na broj, priznali to mi sebi ili ne: Kolika je plaća? Koliko dana godišnjeg imam? Koliko ima cm? Koliko troši na 100 km? Može popust? Kolko imaš kila ? … da ne nabrajam dalje.
Kod planinarenja nije loše skupljati brojčane podatke iz snimnjenih gps tragovova. Ne zbog samih brojeva, kao takvih, već zbog informacija, koje se mogu iz njih izvući. Koliko kilometara i visinske mogu dnevno proći? Na kojem kilometru počinju peći tabani? Na kojem kilometru počinjem psovati? S kojim prošlim izletom mogu usporediti sutrašnji? Koliko sam brži sa štapovima? Jer brojke i matematika su egzaktni i ne lažu. Ili?
Brojke ipak lažu…
… barem što se GPS uređaja tiče. Najzorniji pokazatelj tomu je usporedba podataka s više gps satova nakon istog izleta. Razlike između rezultata satova nisu u rasponu 100 – 200 metara, što bi bilo prihvatljivo i zanemarivo, već se dešavalo da su razlike i po nekoliko kilometara na izletu od 20 km, tj 18 km, tj 23 km tj ne-znamo-točno-koliko km! Budući da takva netočnost i diskrepancija svakog normalnog iritiraju, izazivaju nelagodu i mučninu, valja potražiti rješenje tog problema.
(Ne)točnost GPS-a
GPS uređaji i GPS satovi koriste signale od minimalno 4 GPS satelita kako bi mogli izračunati točan položaj. Točnost određivanja položaja je oko 3 metra !!! Što je stvarno super, ako se uzme u obzir da je udaljenost satelita od površine zemlje prosječno oko 15 000 km, da sateliti lete astronomskim brzinama, a da se signali emitiraju u intervalu od par nanosekundi.
Međutim, točnost GPS-a varira o mnogo čimbenika, tako da nazivna točnost od 3 m može biti i desetorostruko lošija. Da li je dobar GPS signal? U šumi ili među stijenjem u kakvom kanjonu sigurno nije. Da li je vedro ili oblačno isto igra ulogu. Ne zaboravimo da je GPS prvenstveno vojna igračka i da je točnost namjerno smanjena za civilne potrebe. Rezultat svega toga su svakakve anomalije na snimnjenom GPS tragu koje napuhavaju prijeđene kilometre.
Primjer anomalije na kretanju kroz kanjon Mudna dol pri Hahlićima
Zbog slabosti signala u kanjonu, GPS je svašta snimio (narančasti trag). Nakon čišćenja i peglanja (rozni trag) cijela traka je skraćena sa 30,94 km na 22,01 km !!! Ni rozni trag nije apsolutno točan, ali greška je svedena na prihvatljivi minimum od par sto metara.
Primjer anomalije stajanja na mjestu
Neovisno o uvjetima i točnosti GPS-a prilikom duljeg stajanja na mjestu uvijek će nastati gornja greška. Da se to spriječi potrebno je napraviti pauza u snimanju traga. Na primjeru je prikazana pauza od 10 minuta, koja je ukupnu kilometražu povećala za cijeli kilometar. Makar smo sjedili na mjestu ispada kao da smo se vozili u autićima u luna parku.
Što je na kraju krajeva, točno?
Odmah u glavu: najtočnije je vući metar (mjernu traku) sa sobom i mjeriti. Ujedno i najnepraktičnije.
S druge strane, na internetu je moguće naći mnoštvo članaka koji se bave usporedbom različitih GPS uređaja i satova i njihove točnosti. Postoje razlike među uređajima, čak značajnije. Ali ne treba zaboraviti da svi su testovi rađeni u idealnim uvjetima: na otvorenom, bez naoblake. Što znači da je točniji sat možda bolji za aktivnosti poput trčanja i bicikliranja na otvorenome, ali kod planinarenja to ništa ne znači. Jer ako je signal slab i rezultati su slabi tj. svi uređaji rade značajne greške.
Rješenje problema
Za svoj vlastiti mir, našao sam rješenje koje daje točnije rezultate. Apsolutnu točnost je nemoguće postići GPS uređajima kakve imamo, ali grešku možemo svesti na zadovoljavajući minimum. Naposljetku, da bi mogli uspoređivati podatke, najvažnije je da najprije postoji ujednačenost kod njihovog prikupljanja i obrade. Samo tada će njihome međusobne usporedbe davati relevantne rezultate.
Snimanje traga
Kod snimanja traga, treba postaviti uređaj da točnije snima. Detaljan postupak opisan je ovdje.
Obrada traga
Poželjno je snimnjeni trag očistiti od šumova i anomalija, koje su neizbježne, bez obzira na predkorake koje smo poduzeli kod snimanja traga. Na jačinu signala ne možemo nikako utjecati, a o signalu pak najviše ovisi kakav ćemo trag snimiti.
Loša vijest je da nam za obradu potreban komp. Dobra vijest je da je GPS Track Editor tj. program za obradu traga besplatan, da je cijeli postupak jednostavan i ne traje dulje od 5 minuta (high five).
Postupak kako obraditi trag opisan je ovdje.
Zaključak
Snimanje tragova kad trčimo ili bicikliramo je poprilično točno. Međutim, kod planinarenja je točnost traga lošija zbog konfiguracije terena i slabog GPS signala. Ako pripazimo na predkorake kod snimanja traga i naknadno računalno očistimo trag od smeća, dobit ćemo točnije i ujednačene rezultate. Postupak obrade nije ni kompliciran, niti dugotrajan, što je dodatni plus. Dobiveni rezultati mene, kao cjepidlaku po pitanju brojeva zadovoljavaju, a trebali bi i vas.
A koliko smo se zapravo popeli? I za to postoji rješenje, ali to je tema za drugi članak.
